01. 03. 2019.

Projekt ICOM Hrvatska: Participativni muzeji u zajednici i Osvajanje teritorija muzeja

Projekt ICOM Hrvatska: Participativni muzeji u zajednici i Osvajanje teritorija muzeja

Muzejska je djelatnost općenito složena i izazovna, a danas u Rijeci i okolici muzeji balansiraju između izazova sve veće otvorenosti i interakcije s korisnicima i klasičnog istraživačkog i znanstvenog rada na baštini. Koliko su to dvije krajnosti koje se isključuju, a koliko se mogu naći na pola puta i nadopunjavati, pokušali smo tijekom 2018. godine provjeriti projektom Participativni muzeji i potaknuti korisnike na osvajanje teritorija muzeja.

Ono što smo željeli jest otvaranje muzeja lokalnoj zajednici i pozivanje šire javnosti na novu interpretaciju fundusa i ostalih oblika muzejske djelatnosti; razvoj muzejskih korisnika i doprinos valorizaciji muzejske građe.

Participativni muzej 1

Konkretno: grupa muzeja ponudila je strukturirana partnerstva lokalnim ustanovama, tvrtkama, udrugama iz područja digitalne tehnologije, kulture, obrazovanja, znanosti… Partneri koji su se odazvali imenovali su mentore i okupili radne skupine koje su osmislile i izradile neobične i pomaknute intervencije koje su u muzejima izložene tik do originalnog predmeta.

Nova interpretacija Participativnih muzeja podrazumijeva određenu privremenu fizičku intervenciju unutar pojedinog muzeja koja pokazuje novu dimenziju razumijevanja, ali može i izokretati primarno značenje baštine i baštinu uzeti kao polazište za potpuno novu igru koja rezultira novim pričama. Na kraju projekta četrdeset i dvoje autora pokazalo je ukupno sedamdeset i dvije intervencije u muzejima.

Participativni muzej 2

Na ovaj način uključujemo se u jedan od vodećih muzejskih trendova u svijetu na području razvoja publike koji podrazumijeva: povećanje broja posjetitelja muzeja, diversifikaciju posjetitelja i pretvaranje posjetitelja u korisnika (njihov angažman).

ICOM je nositelj i okvir unutar kojeg su se okupili autori i partneri ovoga projekta, uz svesrdnu podršku predsjednika Darka Babića. Muzeji koji su izravno sudjelovali u projektu su: Prirodoslovni muzej Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzej grada Crikvenice; Creski muzej, Lošinjski muzej i Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski. Prirodoslovni muzej Rijeka je glavni organizacijski nositelj projekta, a tim koji je realizirao projekt su činile, osim autorice projekta, kustosice Katarine Mažuran Jurešić, i viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka Željka Modrić Surina i muzejska pedagoginja Anita Hodak. Neizmjeran je doprinos i Darije Žmak Kunić koja je, osim mentorskog djelokruga, i sadržajno i izvedbeno obogatila projekt, te također i mentora: Gordane Crnković, Sanjina Smajlovića i Svena Maričića.

Participativni muzej 3

Partnerske ustanove i udruge koje su prihvatile zadatak da njihovi djelatnici, korisnici, studenti ili suradnici osmisle i izrade muzejske intervencije su: Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci s dekanicom Letricijom Linardić, Centar tehničke kulture Rijeka s izvršnom direktoricom Oliverom Stanić, Hrvatska čitaonica sela Kuti s ravnateljicom Gordanom Crnković, MEDRI – centar za biomodeliranje i inovacije u medicini sa Svenom Maričićem i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca s intendantom Marinom Blaževićem.

Realizacija je omogućena sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Rijeke.

Participativni muzej 4