Opća konferencija ICOM-a – snaga muzeja u izazovnim vremenima

Na 26. Općoj konferenciji ICOM-a održanoj u Pragu od 20. do 28. kolovoza promijenjena je definicija muzeja. Od 24. kolovoza muzej je „neprofitna, trajna institucija u službi društva koja istražuje, sabire, čuva, interpretira i izlaže materijalnu i nematerijalnu baštinu. Otvoreni za javnost, pristupačni i uključivi muzeji potiču različitost i održivost. Muzeji djeluju i komuniciraju etično, profesionalno i u suradnji sa zajednicama pružaju različite mogućnosti za edukaciju, uživanje, promišljanje i razmjenu znanja.“

Za definiciju, u čijem su kreiranju sudjelovala 163 nacionalna i međunarodna odbora te regionalne alijanse, glasalo je 92 % članova ICOM-a. Dvostruko je kraća od prijedloga koji je prije tri godine odbijen na konferenciji u Kyotu, a prvi se put u njoj, među desetak novih pojmova, spominju „etičnost“, „uključivost“, „pristupačnost“ i „održivost“ jer, kako je istaknuo Alberto Garlandi, dosadašnji predsjednik ICOM-a, „nova je definicija u suglasju s velikim promjenama uloge muzeja“. Stara definicija nije više pratila iskorake ni ICOM-a ni muzeja, no za neke je promjene još uvijek nedostajalo hrabrosti pa su tako tijekom pregovora ispuštene teme povezane s restitucijom i dekolonizacijom.

Središnja tema 26. Opće konferencije ICOM-a bila je Moć muzeja (engl. The Power of Museums) podijeljena u četiri podteme s naslovima – Svrha: muzeji i civilno društvo, Održivost: muzeji i otpornost, Vizija: muzeji i vođenje i Prijenos: muzeji i nove tehnologije. Od 25. Opće konferencije održane 2019. u Japanu promijenio se i svijet i muzeji. Pandemija je produbila nejednakosti, a održivost i otpornost muzeja u vremenu punom izazova i nesigurnosti bila je tema ne samo plenarnih i pojedinačnih sesija već i neformalnih razgovora ukazujući na veliku zabrinutost zbog onoga što nam donosi jesen i zima.

Ubojiti koktel klimatskih promjena, prirodnih katastrofa, pandemije COVID-a i rata u Ukrajini drastično je naglasio potrebu za razvijanjem novih modela financiranja. Kolege iz Ukrajine zatražile su jaču podršku ICOM-a (izbacivanje ruskog ICOM-a iz organizacije), te otvorile pitanje granica između profesionalnog rada i građanske dužnosti u trenutcima kada se muzeji nađu u ratu što je podržao i Jasmin Halilović, osnivač sarajevskog Muzeja ratnog djetinjstva i jedan od sudionika plenarnog panela, ustvrdivši da muzeji ne trebaju biti neutralni, ali moraju biti istinoljubivi i vjerodostojni.

U ratu ili miru baština je svakodnevno negdje u svijetu izložena krađi. Posljednjih je godina nezakonita trgovina umjetninama i antikvitetima dobila novi zamah i postala ozbiljan globalni problem. Među rješenjima u borbi protiv nezakonite trgovine stručnjaci se zalažu i za mjere osvješćivanja i kontrole u zaštiti pokretne baštine zbog čega je ICOM osmislio Crvene popise (engl. Red Lists) ugroženih predmeta.

Crveni popisi nisu popisi ukradenih predmeta već popisi koji ilustriraju kategorije ili vrste kulturnih dobara koji su očekivano ugrožene i kojima je nezakonito trgovati na određenom teritoriju čime je stvoren međunarodno priznati referentni alat za podizanje svijesti i obrazovanja kao glavni instrument u borbi protiv nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. ICOM Crvene popise objavljuje od 2000. godine pri čemu je Crveni popis JI Europe (Red List of Southeast European Cultural Objects at Risk) osamnaesti u nizu.

Tijekom Opće konferencije Crveni popis ugroženih predmeta JI Europe koji sadrži 119 predmeta iz 45 muzeja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije predstavljen je na posebnoj plenarnoj sesiji i ocijenjen kao primjer kako će se regionalni popisi izrađivati u budućnosti. U Republici Hrvatskoj popis ugroženih predmeta JI Europe organiziran je od strane ICOM-a Hrvatska uz asistenciju Ministarstva kulture i medija RH.

Središnje dvije aktivnosti ICOM SEE-a (ICOM-ova Regionalna alijansa za Jugoistočnu Europu) u sklopu konferencije bile su promocija Crvene liste za JI Europu, te sesija Muzeji JI Europe: Snaga zajedničkih korijena za izgradnju trajnog mira među nacijama organizirana u suradnji sa zakladom Forum slavenskih kultura. U uvodnom dijelu okupljenima se obratio Alberto Garlandini, tada još aktualni predsjednik ICOM-a, nakon čega je uslijedio radni dio tijekom kojeg su održana dva okrugla stola: prvi, naslovljen Snaga muzeja fokusirao se na predstavljanje pozitivnih primjera iz suvremenih muzejskih praksi na području JI Europe, dok je drugi, naslovljen Muzeji na bojišnici: Zone sukoba i prostori mira problematizirao izazove muzejskog rada u ratnim zonama na primjeru okupiranih područja istočne Ukrajine, kao i mogućnosti približavanja konflikta muzejskim korisnicima.

Tijekom konferencije jedna od najčešće spominjanih potreba u narednom periodu bila unaprjeđenje kompetencija muzejskih djelatnika neovisno da li se raspravljalo o zaštiti, uključivosti, interpretaciji, digitalnoj transformaciji ili rukovođenju. Stoga ne iznenađuje da je ICOM-ICTOP, ICOM-ov međunarodni odbor za obučavanje muzejskih djelatnika svoju konferenciju naslovio The Power of Training, nastavljajući se na glavnu temu konferencije i ističući koliko je u današnje vrijeme važno osnovno akademsko obrazovanje, ali istovremeno i cjeloživotno usavršavanje za uspješan muzejski rad u 21. stoljeću. ICOM-ICTOP je u Pragu organizirao šest konferencijskih sesija i više od 45 izlaganja vezanih uz primjere dobrih praksi unaprjeđenja kompetencija muzejskih djelatnika. Predstavnik ICOM-a Hrvatska, Darko Babić (aktualni dopredsjednik ICOM-ICTOP) bio je konferencijski organizacijski i znanstveni koordinator, te je jedan od kandidata za ICOM-ICTOP vodstvo na izborima koji će se održati krajem listopada.

Tijekom trijenalne konferencije ICOM-a u Pragu Goranka Horjan, predsjednica INTERCOM-a (Međunarodnog komiteta za muzejski menadžment) i članovi projektnog tima pripremili su nekoliko zapaženih sesija, a tema vođenja muzeja predstavljena je uključivanjem istaknutih svjetskih stručnjaka kao što su Loonie G. Bunch III (tajnik Smithsonian Institution) i Hilary Carty (ravnateljica organizacije Clore Leadership). U proteklom mandatu INTERCOM je snažno utjecao da se tema vođenja muzeja, posebno u kriznim situacijama u kojima su se brojni muzeji našli posljednjih godina, postavi visoko na listu prioriteta u muzejskoj struci. Stoga je to područje uključeno i u novi Strateški plan ICOM-a, izglasan na Općoj skupštini.

Kako je u svojem prvom mandatu kolegica Horjan posebno poticala uključivanje u projekte neki od njih bili su prezentirani u Pragu. U sklopu projekta INTERCOM Global Museum Leadership Study and Knowledge Platform tiskana je publikacija na četiri jezika koja sažima rezultate prvog globalnog istraživanja na temu leadershipa. Druga publikacija naslovljena Museum Watch Governance Management Project realizirana je u suradnji s CIMAM-om (Međunarodnim odborom za muzeje suvremene umjetnosti), a kao partner Odboru za konzervaciju (ICOM-CC) INTERCOM je, uz ICTOP, sudjelovao i u provedbi projekta Training the Trainers – Facilitated Workshops to Train Leaders in Conservation Risk Assessments.

Na plenarnoj skupštini INTERCOM-a Goranka Horjan je po drugi puta izabrana za predsjednicu INTERCOM-a na novi trogodišnji mandat.

Međunarodni odbor za muzeje znanosti i tehnike (CIMUSET) održao je zajedničke sesije s Međunarodnim odborom za gradske muzeje (CAMOC) i Međunarodnom udrugom muzeja rada (WORKLAB) pod nazivom Održivi građani i pametni gradovi. Markita Franulić održala je izlaganje Održivost kao društveni aktivizam – primjeri iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla, s prezentacijom programa koji su se bavili temama radnika, migranata i žena. Zajednički rad ovih triju odbora pokazao se punim pogotkom jer su ustanovljene brojne zajedničke teme i pristupi radu, u skladu s novom paradigmom koju reflektira nova definicija muzeja. Posebna sesija bila je posvećena temi „znanstvenog kapitala“: istraživanje mogućnosti muzeja znanosti u promicanju jednakosti i pravičnosti.

Željka Jelavić, članica međunarodnog Odbora za muzejsku edukaciju i kulturnu akciju (CECA) bila je zadužena za organizaciju konferencijskog CECA programa. Odabrana je tema novih tehnologija i učenja u muzejima. U šest sesija sudionici su prezentirali odnos između novih tehnologija i učenja u muzejima, načina kako proširiti mogućnosti učenja i osnažiti publiku. Grupa za istraživanje publike razmijenila je iskustva o načinima evaluacije programa dok je grupa za digitalno učenje analizirala evaluacije digitalnih programa.

Stručnjaci okupljeni na okruglom stolu ICDAD-a, Međunarodnog odbora za muzeje i zbirke primijenjenih umjetnosti i dizajna, održanog na temu Snaga sabiranja i zbirki na primjerima nekoliko novih stalnih postava bavili su se također izazovima ne samo sabiranja već i pohrane i izlaganja građe. Helena Koenigsmarkova, ravnateljica praškog Muzeja dekorativnih umjetnosti prenijela je njihova iskustva rješavanja problema manjka prostora i obnove povijesne zgrade, projekta koji je trajao gotovo 20 godina. Izgradnjom nove čuvaonice 12 km udaljene od zgrade muzeja dobiveno je 7000 četvornih metara novog prostora koji je već sada nedostatan za potrebe ovog muzeja.

Na sesiji radne skupine koja se bavi „zbirkama u čuvaonicama“, osnovane kako bi se analizirala situacija u kojoj se nalazi oko 90 % građe muzeja cijeloga svijeta, onaj dio koji se čuva u depoima, bilo je riječi o novim čuvaonicama (sagrađene u posljednjih deset godina), otvorenim čuvaonicama (dostupne posjetiteljima), zajedničkim čuvaonicama i projektu RE-ORG (reorganizacija i poboljšanje uvjeta postojećih čuvaonica). Predstavljene su neke nove čuvaonice, istaknut je njihov dvojaki važnost uz zaštitu i primjerenu pohranu građe i oslobađanje prostora u starim muzejskim zgradama, no na koncu je postavljeno pitanje nužnosti preispitivanja muzejskih politika sabiranja jer – kako je rečeno – mi danas sabiremo građu koja puni depoe.

Iako pozornost plijene samo fascinantne čuvaonice poput Boijmans Depoa u Rotterdamu većina se muzejske građe svijeta i dalje čuva u neadekvatnim prostorima ili kako je to rekao kolega iz Burkine Faso kod nas su čuvaonice mjesta „gdje građa odlazi umrijeti“. Gaël de Guichen, konzervator koji pola stoljeća radi za ICCROM, autor RE-ORG metode sređivanja stanja u čuvaonicama koja je do danas primijenjena u 300 muzeja na pet kontinenata i više od 35 država (uključujući i Hrvatsku) podsjetio je na porazne rezultate prvog velikog istraživanja globalnog stanja u čuvaonicama. Prema njegovim riječima veći je problem manjak dobrog upravljanja nego manjak prostora i financija. Rješavanje ovog problema ovisi i o volji da se na nacionalnoj razini pokrenu sustavne promjene kao što je to učinjeno 80-ih godina prošlog stoljeća u Nizozemskoj usvajanjem Nacionalnog plana koji je, na žalost, bio jedini takve vrste.

Sastanak odbora CIDOC-a i COMCOL-a bio je posvećen sabiranju, promišljanju muzejskih praksi i dekolonizaciji muzejskih zbirki, tome kako gledati na strukture moći koje okružuju zbirke i procese sakupljanja predmeta te kako ih izbjeći u cilju pravednijeg pristupa baštini? Sastanak odbora ETHIC, ICEE, COMCOL i ICOM US o pravednom sabiranju ponudio je niz prezentacija s ciljem promišljanja etičkih izazova suvremenih sakupljačkih praksi i brige o muzejskim zbirkama u vremenima društvenih i političkih podjela, klimatskih i demografskih promjena, kao i nužnosti zauzimanja uloge muzeja u složenim pitanjima rasizma, nejednakosti, zdravlja i dobrobiti, te aktivnog građanstva i placeamakinga.

Sastanak odbora COMCOL i ICOM SEE o „budućnosti sabiranja“ osvrnuo se na suvremene sakupljačke prakse – kako identificirati njihov razvoj i kako on utječe na buduće sakupljačke ambicije, posebice kada je u pitanju održivost. Naglasak panelista stavljen je na istraživanje, uporabu i dijeljenje muzejskih sadržaja, interdisciplinarni pristup u zaštiti, interpretaciji i prezentaciji muzejskih predmeta, promišljanje o postojećim zbirkama na nov način, približavanje publici kroz sakupljanje uspomena, emocija, iskustava i osobnih priča, a ne samo predmeta, relevantnost sakupljanja, pitanja vlasništva i odlučivanja te sakupljačkih vještina, kao i procese dokumentiranja i pohrane digitaliziranih sadržaja. Zaključci, generalno, vode putevima participacije, pluralnosti i polifonije, s osnovnim pitanjem od kojega polazimo, i kojemu se vraćamo, a ono glasi: „Kome će, i kako, u budućnosti, služiti ono što danas sakupljamo?”.

Muzejski dokumentacijski centar zahvaljuje članovima ICOM-a HR na doprinosu radu konferencije i izradi ovog zajedničkog izvješća u kojem su sudjelovali: Darko Babić, Matija Dronjić, Markita Franulić, Goranka Horjan, Željka Jelavić, Gordana Viljetić i Maja Kocijan.

ICOM HR zahvaljuje Muzejskom dokumentacijskom centru, napose kolegici Maji Kocijan za doprinos izvješću i posebice njegovom uređenju i oblikovanju.

https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-06-09-2022#icom